Pukapuka 5, Nama 16
19031130

whārangi 1  (6 ngā whārangi)
2titiro ki te whārangi o muri


Tirohia ngā kupu whakataki o tēnei niupepa

 
TE PUKE KI HIKURANGI [NAMA 16.]________WAIRARAPA NOEMA MANE 3O, 1903. [TAU TUARIMA.] TE PUKE KI HIKURANGI.

[PUTEA]

HONORE TIMI KARA. TE TURE WHAKATIKATIKA I TE TURE KAUNIHERA MAORI.

HE PIRE E HUAINA ANA. He Ture hei whakatikatika i "Te Ture Kau- nihera Maori, 1900." KUA MEINGATIA HEI TURE e te Ru- nanga nui o Niu Tireni, e noho huihui ana i roto i te Paremata, i runga ano i tona mana, ara:— 1. Te Ingoa Poto o tenei Ture ko "Te Ture Whakatikatika i te Ture Kaunihera Maori, 1903," a me korero ia ano ko ia tonu tetahi waahi o "Te Ture Kaunihera Maori, 1900" (a ka huaina ia i raro nei ko "te tino Ture"). 2. Kua whakatikatikaina e tenei Ture te tino Ture, penei me tenei e whai ake nei, ara—— (a) I te tekiona iwa o taua Ture : Kua apitiria atu ki wahanga-tekiona ono nga kupu e whai ake nei: "a ka ahei hoki ia, mehemea ra ka whaka- aro ia e tika ana kia peratia, ki te whakamutu i tetahi mema o te Kau- nihera, a ko te nohoanga i watea i runga i taua whakamutunga ra, me whakakapi i runga i nga huarahi kua whakaritea e te wahanga-tekiona i runga ake nei." (b). I tekiona tekau o taua Ture : Kua whakakorea te kupu "Poari" i wa-' hanga tekiona whitu, akua hoatu hei whakakapi mo tera, ko te kupu nei "Kaunihera" (c). I tekiona tekau ma ono o taua Ture :— (1). Kua apitiria atu nga kupu e whai ake nei ki te mutunga o wahanga- tekiona wha : "me te harihari atu a te Maori a etahi atu tangata ranei i te waipiro ki roto ki nga kainga Ma- ori, ki nga pa Maori ranei." (ii). Kua apitiria atu nga kupu nei "me nga kainga Maori ranei me nga rori me nga tiriti ranei o taua kainga" ki te mutunga o wahanga-tekiona waru. (iii). Kua apitiria atu ki muri i te kupu "hei" i wahanga-tekiona tekau ma ono, enei kupu, "hanga i nga." (iv). Kua apitiria atu ki te mutunga o wahanga-tekiona tekau ma iwa nga kupu nei, "a, hei utunga ma nga ta- ngata e hara nei i te Maori, mo te korenga i whakarite mo te takaha- nga ranei i tetahi paero i hanga e te Kaunihera i raro i nga wahanga-te- kiona wha, rima, tekau ma tahi, te- kau ma toru, tekau ma wha, tekau ma rima ranei o tenei tekiona. (v). Kua apitiria atu ki taua tekiona ma ono te wahanga-tekiona e whai ake nei:—

4 "(21). Hei whakariterite tikanga mo nga mea e haereere ana i runga i nga ti- riti, me nga rori o nga kainga Maori me nga pa Maori." (d). I tekiona tekau ma waru o te tino Ture : kua apitiria ki muri o te kupu "Officer" nga kupu nei, "Health Officer ranei mo nga Maori, tetahi Sanitary Inspector ranei i whakatu- na mo nga takiwa Maori, e te Minita Maori e te Minita me te Public He- alth ranei." (e). I tekiona rua tekau ma toru o te ti- no Ture : kua apitiria ki taua tekiona nga kupu nei, "i raro ano i nga re- kureihana, tera e hangaia e te Ka- wana hei tohutohu mo te Kauni hera." (f). I tekiona rua tekau raa rima o te tino Ture : kua apitiria ki muri i te kupu "Ture" nga kupu e whai ake nei: "mehemea ranei ki te kore e whakaae tetahi tangata, ehara nei ia i te Maeri ki te utu i tetahi whaina i whakataua, i akina ranei ki runga ki a ia, i raro i nga tikanga o tetahi paero, i hanga i raro i wahanga-te- kiona •wha. rima, tekau ma tahi, tekau ma toru, tekau ma wha, me te tekau ma rima o te tekiona tekau ma ono o tenei Ture. 3. (1). Hui atu ki te whaina i whaka- taua e te Kaunihera mo te takahanga o tetahi paero, i raro i te tekiona tekau ma ono o te tino Ture, ko ia tangata, ahakoa i he Maori he tangata ke atu ranei, e hari ana i te waipiro ki roto ki tetahi kainga Maori, pa Maori ranei, a, kihai ia i wha- kaaetia e te Kaunihera kia mahi pera, e ahei ana, ina whakataua toua hara i te aroaro o tetahi Kai-whakawa Tuturu, te whaina i a ia mo tona haranga tuatahi kia kaua e nui atu i te tekau pauna, a mo tona haranga tuarua, nao ona haranga ra- nei a muri atu, kaua e nui atu i te rua tekau pauna, kia kotahi marama ranei mona ki te whareherehere. (2). I ia whakawa e whakahaerea aua i raro i tenei tekiona, e kore e ahei hei karo kia kiia kaore i hoatu te utu mo te waipiro ki te tangata e whakawakia ana. (3). Ko nga waipiro katoa e haria ana e uru ana ranei ki roto ki tetahi kainga Maori, pa Maori ranei, a, e takahi ana i tetahi o aua paero ka murua, a, ka ahei aua waipiro hui ata ki ona ipu te muru atu e te Tiamana ote Kaunihera, e tetahi, atu tangata ranei i whakamanaia e ia i runga i tetahi pukapuka i tuhituhia, a, me - whakahaere i runga i te tikanga ano he waipiro tera i murua i raro i "Te Ture Raihana, 1881." 4 (1). Mo runga mo nga ritenga o wa- hanga-tekiona tekau o tekiona tekau ma ono o te tino Ture, ka ahei te Kawana, ina wha- kaaro ia e tika ana, i runga i te kupu tohu- tohu a te Kaunihera, ki te rahui i ia tahuna tio, kuku, pipi ranei, i tetahi hiinga ika ranei, kia motuhake hei mahinga pera ma nga Maori o taua takiwa, ma nga hapu me nga iwi Maori ranei e tohutohungia ana. (2). Ko te panui me aua rahuitanga me perehi ki roto ki te Gazette me te Kahiti. 5. (1). Ka ahei te Kaunihera ki te whaka- tu i etahi Maori o roto i tetahi kainga Maori, pa Maori ranei, hei Komiti, engari kaua e toko iti iho i te tokotoru e tokomaha atu ra- nei I te tokorima aua tangata, a me hua he ingoa mo ratau ko te Komiti Marae, otira, ki te whakaaro te Kaunihera e tika ana kia pe- ratia, me whakatu, kia kotahi tonu he Komiti mo ia taki-rua, mo ia taki-maha atu ranei, kainga Maori, pa Maori ranei, a, mo runga mo ia o aua Komiti, me pa nga tikanga e whai ake nei:— (a). Ka ahei te Kaunihera i runga i tana whakatau, ki te tuku mana atu ki te Komiti hei whakahaere, hei whaka- tutuki i tetahi, i katoa ranei o ana paero, i roto i tetahi kainga Maori, pa Maori ranei. (b). I runga i te tukunga atu o taua mana, ka ahei te Komiti ki te wha kawa, i nga takahanga katoa o nga paero, ki te whakatau i nga whainu kua whakaritea, ki te tono kia utua nga whaina, a, ki te whawha atu ina utua, i runga ano i nga tikanga kua whakatakotoria. (c). Ko nga moni whaina katoa e riro ana i te Komiti, apiti atu ki te pu- kapuka kaute o aua moni, me tuku atu i ia wiki ki te Tiamana o te Kaunihera. (d). Ki te kore e whakaae tetahi tangata kite utu i tetahi whaina i whakataua e tetahi Komiti mo te takahanga o o tetahi paero, me ripoata e te Komi- ti taua takahanga rue tona ahua, me ana whakahaerenga whakawa katoa mo taua take, ki te Tiamana o te Kaunihera. (e). Ka ahei te Kaunihera, ona me-] ma tokotoru ranei, (engari ko te Tiamana tetahi o ratau) ki te whakahaere tikanga (mo taua ripoata i runga i ta ratau i wha- I kaaro ai e tika ana. J (f). Me whakahaere e te Komiti i ia; wa ia wa, nga mahi e whakahaua ana e te (Kaunihera ki a mahia e ratau. (2). Ko tenei tekiona hei whakakapi mo te tekiona tekau ma whitu o te tino Ture, a, ko taua tekiona me wahanga-tekiona rua o tekiona rua o "Te Ture whakatikatika i te Ture Kaunihera Maori, 1901," kua whaka- korea e tenei Ture. 6. Ka ahei te Kaunihera i ia wa i awa ki te whakarite i nga mutunga rue nga rohe o nga kainga Maori, pa Maori ranei, i runga i te panui i whakapiria ki tetahi waahi mara- ma, i roto i taua kainga i taua pa ranei, a, me whakatakoto he kape o taua panui ki roto ki te tari o te Kaunihera, a, me tuhera hei tirohanga ma te katoa. 7. Ahakoa nga kupu o te tino Ture, ko nga mema i pootitia mo - nga Kaunihera katoa i rokohanga e tu tonu ana i te paahi- tanga o tenei Ture, haunga ia nga mea e whakamutua ana i runga i te Ture, me tu tonu hei mema a taea noatia te toru tekau ma tahi o nga ra o Tihema, kotahi mano e iwa rau ma iwa.