Pukapuka 4, Nama 18
19020228

whārangi 2  (6 ngā whārangi)
titiro ki te whārangi o mua1
3titiro ki te whārangi o muri


Tirohia ngā kupu whakataki o tēnei niupepa

 

[NAMA: 18; O TE TAU 4.] TE PUKE KI HIKURANGI, PEPUERE. PARAIRE 28th 1901. [Wharangi No. 2]

i tetahi waahi i roto i tetahi kainga Maori < puta mai ai he haunga kino. 15 Ki te takahi te tangata i tetahi o nga tikanga-whakahaere Nama 11, 12, 13, me te 14, kua whakatakotoria ake nei, e ahei ana kia whiua ia ki te moni kia kaua e neke ake i te kotahi pauna.

(D.) Mo TE HAURANGI. (Tekiona 16, Rarangi 4.) 16. Kaua he waipiro e tukua, e haria mai e inumia ranei ki tetahi hui Maori, ahakoa he aha te putake o taua hui, ahakoa i tu ki roto i tetahi kainga Maori, ki tetahi atu wa- ahi ranei i roto i te takiwa, haunga ia nga taone, ara, nga rota Pakeha i roto i nga taone Maori. 17. Mehemea i tu tetahi hui nui i runga i te karanga, me taa ki runga i te tangata i nga tangata ranei nana te karanga, te whiu mehemea ia ratau ranei ka tuku, ka mea ra- nei kia tukua he waipiro ki nga manuhiri, ki te tangata whenua ranei, ki etahi ranei o ra- tau, kia kaua e neke atu i te tekau pauna. 18. Ki te kitea tetahi tangata e haurangi ana i tetahi hui Maori, e ahei ana kia whiua ia ki te moni kia kaua e iti iho i te tekau he- reni, kia kaua e neke atu i te rua pauna. 19. Ki te kitea tetahi tangata e haurangi ana i roto i tetahi kainga Maori, ka ahei kia whiua ia ki te moni kia kaua e neke atu i te rima hereni mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te tekau hereni mo te hara tuarua, kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo ia haranga o muri iho. 20. Tera e whai hara te tangata mehe- mea :— (1.) I a ia e haurangi ana, ka tomo ia ki roto ki tetahi whare runanga, whare karakia, i tetahi atu whare ranei o te katoa i roto i te kainga. (2.) Ka hari ia i te warpiro ki roto i tetahi whare runanga, whare karakia, whare ranei o te katoa. (3.) Ka inu ia, ka mea ranei kia inu te- • tahi ata tangata i te waipiro, i roto i tetahi whare runanga, whare karakia, whare ranei o te katoa. A, ko taua tangata me whiu ki te moni, kia kaua e iti iho i te rima hereni, kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tua- tahi, a, kia kaua e neke atu i te rua pauna mo ia haranga o muri iho.

(E.) NGA TOHUNGA. (Teoiona 16, Karangi o.) 21. E kore rawa e tika tetahi tohunga, tetahi tangata ranei e kiia ana he tohunga ki te mea kia kaukau tetahi turoro e mahia ana e ia, ki te waimatao. 22. E kore rawa e tika kia arai, kia wha- kararuraru ranei tetahi tohunga, kei tae mai he takuta ki taua turoro, kei mahia ranei ki nga rongoa Pakeha e rite ana mo tona mate, e whakaritea ranei e te takuta mo taua mate. 23. E kore rawa e tika tetahi tangata e kiia ana he tohunga, kia tono moni, taonga ranei hei utu mo tana mahi. 24. Ko te tangata e takahi ana i tetahi o nga tikanga-whakahaere 21, 22, me te 23, e tika ana kia whiua ki te moni kia kaua e ne- ke atu i te kotahi pauna. 25. Mehemea i runga i te whakahaere a tetahi tangata e kiia ana he tohunga, ka hui- huia e ia tetahi ropu tangata, a, ka noho i tetahi kainga, ka haere atu ranei i tetahi ka- inga ki tetahi atu kainga me taua ropu, a, ka whakaaro te Kaunihera, tetahi Komiti Marae ranei, tera e pa he raruraru, he mate ranei ki nga tangata o tetahi kainga, ki tetahi ranei o ratau, ara, ka pau a ratau kai, o ratau rawa ranei, ka pa mai ranei tetahi atu mate, ka ahei te Kaunihera ki te tuku panui atu ki taua tangata kia whakamutua tana mahi, a, ki te tohe ia ka ahei te Kaunihera ki te whiu i a ia ki te moni, kia kaua e neke atu i te rima tekau pauna. 26. Ka ahei te Kaunihera ki te whakapu- ta raihana, i runga ano ia i ta ata uiui, ki nga tangata e matau ana ki te mahi i nga rakau Maori, me nga wai-rakau, mo te wa, a i runga i nga tikanga e kitea e te Kaunihera he tika. Me whai mana taua raihana ki roto anake i te takiwa.

. (F.) REHITATANGA-KURI. (Tekiona 16, Rarangi 7.) 27. Ko te utu mo te rehitatanga o nga kuri a tetahi Maori i roto i te takiwa, kua neke-atu-i te ono marama te pakeke, e wha hereni.

3 Engari ko te uta mo te rehitatanga o nga kuri e meatia ana hei mahi hipi anake, kau anake ranei, hei patu rapeti anake ranei, mo nga kuri e toru a te tangata kotahi, e rua hereni mo te kuri kotahi, engari mo ia kuri i nuku atu i te toru a te tangata kotahi, kia wha hereni mo te kuri kotahi. 28. Me utu te moni rehita, a, me rehita te kuri ki te Tari o te Kaunihera, ki nga ta- ngata ranei e whakamanaia i raro i te hiiri o i te Kaunihera hei kohi i taua moni, a hei re- hita kuri.

(G.) NGA KAI-HOKO TAONGA. (Tekiona 16, Rarangi 13.) 29. Me pa enei tikanga e whai ake nei ki nga Inia, Ahiria me era atu tangata harihari haere i te taonga hei hokohoko ki roto i nga Kainga Maori o roto o te takiwa ara :— (1.) Kia whiwhi rawa taua tangata ki te raihana a te Kaunihera, ka ahei ai ki te hokohoko taonga i roto i nga kainga Maori o te takiwa, (2.) Ko taua raihana me penei i te Ahua D, a, ka whai mana mo te takiwa katoa o te Kaunihera, a, ko te utu mo taua raihana kia rua pauna. (3.) Ka ahei te Tiamana, te karaka ranei o te Kaunihera, tetahi ranei o nga mema o te Kaunihera i whakamanaia e te Ka- unihera hei pera, ki te whakaputa i taua raihana. (4.) Ko nga moni katoa e utua ana mo nga raihaua me tuku ki te Tari o te Kaunihera. (5.) Ki te pokanoa te tangata kaore ona raihana ki te hokohoko taonga i roto i - nga kainga Maori o te takiwa, ka whiua ia ki te moni kia kaua e neke atu i te rima pauna. 3O. Ka ahei te Tiamana, te karaka ranei. tetahi mema ranei o te Kaunihera, te Tiama- na ranei o te Komiti Marae o tetahi kainga, kei reira nai tetahi hui e tu ana, ki te wha- kaputa raihana ki tetahi tangata e hiahi a ana ki te hokohoko taonga i taua hui, ko te utu mo taua raihana kia kotahi pauna. Ko te mana o taua raihana mo te wa anake o taua hui, kaua e roa atu. Ki te hokohoko taonga tetahi tangata i taua hui, a, kaore ona rai- hana penei, kaore ranei ona raihana i raro i etahi atu o nga tikanga-whakahaere i runga ake nei, ka ahei kia whiua ia ki te moni kia kaua e neke atu i te rima pauna.

(H.) TE KAI-TUPEKA. (Tekiona 16, Rarangi 14.) 81. Ka whai hara te tangata, ahakoa he Pakeha he Maori ranei, e hoko ana, e hoatu ana ranei i te hikareti, i te tupeka, i te torori ranei ki tetahi tamaiti Maori kaore nei ano nga tau i eke ki te tekau ma-rima, e tika ana kia whiua ki te moni kia kaua e neke atu i te rima pauna. 32. Ka whai hara tetahi tamaiti Maori, ka- ere nei ano i eke nga tau ki te tekau ma-rima mehemea ia ka kai i te tupeka, i te torori ra- nei, i te hikareti, i tetahi wahi ranei o te hi- kareti, a e tika ana kia whiua ia ki te moni kia kaua e neke atu i te rima hereni mo te ha- ra tuatahi, kia kaua e neke atu i te tekau he- reni mo te hara tuarua, kia kaua e neke atu i te kotahi panua mo te hara, tuatoru, mo ia ha- ranga ranei i muri iho.

(J.) NGA PUKEI MONI. (Tekiona 16, Rarangi 15.) 33. Ko te tangata, ahakoa he Maori he a- ha ranei, e hiahia ana ki te whakatu whare piriote ki roto i tetahi kainga Maori, a ko te tangata Maori e hiahia ana ki te whakatu whare piriote ki tetahi atu wahi i roto i te ta- kiwa, haunga ia nga taone (engari nga roto Maori i roto i nga taone) me nga kainga Pa- keha, me whiwhi i te tuatahi ki te raihana a te Kaunihera, ma te Kaunihera e whakaputa i runga i nga tikanga e whai ake nei:— (d.) Ko taua raihana me penei i te ahua C e mau nei i te Kupu Apiti: (b.) Ko te utu mo taua raihana kia tekau pauna. (c.) Ko te wa e mana ai taua raihana kia kotahi tau i muri iho i te ra i. tuhia ai (haunga ia mehemea ka whakakorea e te Kaunihera i runga i nga tikanga i ra- ro iho nei). (d.) Ko nga whare piriote me hanga kia whai huarahi mo te hau ki roto ki waho, a me ata tiaki pai kia kaua e paru. (e.) Me puare nga whare piriote i nga ra noa o te wiki, i waenganui i te 9 o nga

haora o te ata me te 10 o nga haora o te po. Ko te tangata e takahi ana i tenei tikanga-whahaere, ka ahei kia whiua ia ki te moni kia kaua e neke ata i te ko- tahi pauna mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te rua pauna mo te hara tu- arua, a ki te hara i muri iho e ahei ana- kia whakakorea tona raihana. (f.) E kore e pai kia tukua tetahi tamaiti Maori, kaore nei ano i ekenga tau ki te tekau-ma-rima, kia purei piriote i roto i tetahi whare piriote whai raihana, a me- hemea ka kitea e purei ana i reira, ka ahei kia whiua te tangata i a ia te raiha- na, te tangata ranei e tiaki ana i te wha- re piriote, ki te moni kia kaua e neke atu i te rima pauna mo te hara tuatahi, amo te hara tuarua ka ahei te Kaunihera ki te whakakore i te raihana. (g.) Ki te hiahia kia whakahoutia te rai- hana me tuku mai te tono i mua atu o te wa e mutu ai te mana o te raihana. 34. Ko te tamaiti Maori kaore nei ano nga tau i eke ki te tekau ma-rima e kitea ana e pu- rei piriote ana, ahakoa i hea ka ahei kia whi- ua ki te moni kia kaua e neke atu i te rima hereni mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te tekau hereni mo te hara tuarua, kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te ha- ra tuatoru mo ia haranga ranei o muri iho. 35. Ko te tangata nana tetahi whare piri- ote, teepu piriote ranei i roto i tetahi kainga Maori, a ko te tangata Maori nana tetahi whare pera, teepu pera ranei i tetahi atu wa- hi i roto i te takiwa haunga ia nga taone (engari nga rota Maori i roto i tetahi taone Maori) me nga kainga Pakeha, mehemea ka- ore ia i whiwhi, i te raihana a te Kaunihera, ka ahei kia whiua ia ki te moni kia kaua e neke atu i te rua tekau ma-rima pauna. 36 Ko te tangata e kitea ana e purei moni ana, ahakoa he purei kaari, ko etahi atu ta- karo ranei i roto o te rohe o tetahi kainga Maori, ka ahei kia whiua ia ki te moni kia kaua e neke atu i te tekau hereni mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te kotahi pa- una mo te hara, tuarua, kia kaua e neke atu i te rua pauna mo ia haranga o muri iho. 37. Ko te tangata nona tetahi whare, e noho ana ranei i roto i tetahi whare i roto i te- tahi kainga Maori, mehemea e tuku ana, e whakaaetia ana ranei e ia te purei moni ki ro- to i taua whare, ka ahei kia whiua ki te moni kia kaua e neke atu i ue kotahi pauna mo te hara tuatahi, kia kaua e neke atu i te kotahi pauna mo te hara tuarua, kia kaua e neke atu i te rua pauna mo ia haranga o muri iho. Kaua e pa ki tangata nona te whare mehemea e ngaro ana ia me pa ki te hunga e purei ana i roto.

NGA KOMITI MARAE. 38. Ka ahei te Kaunihera ki te tuku i katoa i tetahi ranei o ona mana i raro i nga tikanga whakahaere kua whakatakotoria ake nei, ki tetahi Komiti Marae, a hei reira ka whaimana taua Komiti ki te whakahaere i aua mana i roto i tona kainga. 39. Ka ahei te Komiti Marae ki te whiu a ki te whaina mo te takahanga i tetahi tikanga whakahaere, engari mehemea kaore e utua taua whaina i roto i te takiwa i whakaritea, me tuku atu e te Tiamana o te Komiti te whakaatu o taua takahanga me nga kupu whakamarama o te take me te korenga i utua te whaina, ki te Tiamana o te Kaunihera.

TE KUPU APITI. Ahua A. (Tikanga-whakahaere Nama 5 me 6.) Kia [Ingoa], | Kainga]. Tena koe. He tono atu tenei ki a koe, kia hangaia he puroa mo to whare i roto i nga ra B i muri iho o te taenga atu o tenei pa- nui ki a koe, kia rite ki te whakaaro o te Ka- unihera [o te Komiti Marae ranei] ki to ta- na tangata ranei i whakamana ai. A he wha- katupato atu tenei ki a koe, mehemea i muri iho i te taenga atu o tenei panui ki a koe, ka kore koe e whakarite i taua whakahau i roto i te wa kua kia ake ra, e ahei ana kia whiua koe kia utu i te moni, kaua e neke atu i te ko- tahi paana. I tuhia i te o nga ra o ,19 . [Hiiri.] ,Tiamana [Karaka ranei] D te Kaunihera [o te Komiti Marae ranei] .

Ahua B. (Tikanga-whakahaere Nama 8.) Kia [Ingoa],