Pukapuka 7, Nama 15
19120315

whārangi 2  (6 ngā whārangi)
titiro ki te whārangi o mua1
3titiro ki te whārangi o muri


Tirohia ngā kupu whakataki o tēnei niupepa

 
Te Puke Ki Hikurangi, Paraire Maehe, 15,1912. Nama 15 o te tau 1 (c.) Hei utu i nga moni katoa i pau i te whakahaere- tanga tika i runga i ta te ture i te rawa tiakitanga: (d.) Hei utu i te moni tinana me te itareti ranei o nga tiaati katoa e tau ana ki runga ki te rawa tia- kitanga: (e.) Hei whakarite tikanga marama mo te oranga, te whakaakoranga, me te whakaputanga ake ranei, o te tangata whai paanga onga tamariki ranei a te tangata whai paanga, ranei (ki te wha- kaaetia e te Kooti) o te wahine o te tane ranei a te tangata whai paanga: (f.) Hei tiaki hei whakaora i nga whare, taiepa, me era atu mea whai hanga e te tangata a he wahi aua mea no te rawa tiakitanga: (g.) Hei whakaara whare, taiepa, me era atu mea whai hanga e te tangata ki runga ki tetahi whenua e uru ana ki aua rawa tiakitanga, hei hanga hoki i era atu ahua wha- kapainga o aua rawa: (h.) Hei whakahaere i tetahi. whenua hei paamu, hei whakahaere ranei i tetahi mahi whakatupu taru, kai, kararehe ranei, ki runga ki taua whenua. 184. (1.) Ka ahei te Kooti i ia wa i ia wa ki te hanga i tana ota e mahara ai ia e tika ana mo te utunga atu mo te whakapaunga ranei o ia moni reweniu, moni hua ranei, o te rawa tiakitanga ki—hei painga ranei mo—te tangata whai paanga. (2.) Ko te tika o te tangata whai paanga kia riri i a ia kia whakapaua ranei e ia tetahi moni pera, me tona tika i runga i ia ahua ke atu i tera kia riro mana e tohutohu e arahi i te whaka- haeretanga o te tiakitanga, ka takoto—i nga wa katoa e mau ana te mana o taua kai-tiakitanga —i raro i te whakaaro a te kai- tiaki me nga ota hoki a te Kooti. 185. E kore tetahi kai-tiaki raro i tenei Wahi o tenei Ture, i tua atu i te Kai-tiaki o te Katoa, e ahei—ki te kore i whakaaetia e te Kooti—ki te hoatu whakawatea- tanga whai mana mo tetahi moni- hoki i nuku atu i te tekau pauna; engari ko aua moni pera katoa me utu atu ki te Kai-tiaki o te Katoa hei kai-whakahaere mo te kai-tiaki, a me pupuri me whaka- haere hoki te Kai-tiaki o te Katoa i aua moni i runga i aua huarahi ano me te mea nei ko ia tonu taua kai-tiaki i whakaturia nei i raro i tenei Wahi o tenei Ture. 186. Mehemea ka whakaturia kia tokorua kia tokomaha atu ranei nga kai-tiaki i raro i tenei Wahi o tenei Tare, ko nga mana katoa o ana kai-tiaki ka ahei— haunga ra mehemea kua whaka haua ketia e te Kooti—kia whaka haerea e te mea e nga mea ranei o aua kai-tiaki e tu tonu ana e ora mai ana ranei i roto i taua wa. 187. Ka ahei kia whakaaetia ma tetahi kai-tiaki i whakaturia i raro i tenei Wahi o tenei Ture, i roto o nga moni reweniu me nga hua ranei o te rawa, tiakitanga, hei utu mo tana mahi ki te whakahaere i taua tawa, nga moni tika tera e whakahaua e te Kooti i ia wa i ia wa, apiti atu ki nga moni (costs) katoa me nga tiaati, me nga moni katoa i whakapaua e ia i runga i tana whakahaeretanga i taua tiakitanga I88. Ka ahei kia whakaturia he kai-tiaki i raro i tenei Wahi o tenei Ture, mo te paanga-a-tika o tetahi tangata whai paanga i roto i tetahi whenua Maori i tetahi rawa ke atu ranei, ahakoa taua rawa kua tau ke atu i ranga i tetahi atu tikanga ture, i runga ranei i tetahi tiiti, wira, pukapuka ke atu ranei, ki tetahi atu kai- tiaki i ranga i te ritenga tiaki mo taua tangata whai paanga; a i ia keehi pera ka tu tahi ana tiaki- tanga e rua, engari ko nga mana o te kai-tiaki i whakaturia i raro i tenei Wahi o tenei Ture me whakahaere i raro i nga mana o te kai-tiaki e tu ana i raro i te tiakitanga tuatahi. 189. (1.) Ia kai-tiaki i wha- katuria, e kiia ana ranei kua whakaturia, i raro i te Tare Whakahaere i nga Whenua Tuturu o nga Maori 1888, a e tu ana hoki i tona turanga i te timatanga o tenei Ture, ka kiia i whakaturia i raro i tenei Ture me nga tikanga katoa o tenei Ture ka toro atu ka pa i runga i tera aronga ki te tiakitanga i hangaia peratia. (2.) Ina timata tenei Ture ko nga rawa tiakitanga katoa kua tau atu ki tetahi kai-tiaki, ka—ahakoa kaore he ota, he pukapuka whakapumau ranei—tau atu ki te tangata whai paanga i raro i taua tiakitanga, engari ka mau tonu te kai-tiaki ki te whakahaere mo te taha ki taua rawa i aua mana ano kua whakawhiwhia ata e tenei Wahi o tenei Ture, ki tetahi kai- tiaki i whakaturia i raro i tenei Wahi o tenei Ture i mari iho i te timatanga o tenei Ture. (3.) Mehemea i mua atu i te timatanga o tenei. Ture kua rehitatia tetahi kai-tiaki pera i raro i te Tare Whakawhiti Whenua, 1908, hei tangata mona tetahi rawa tiakitanga pera, ka ahei te Kai-rehita Takiwa Whenua runga i tana whakaaro ake—a me tahuri rawa ia ki te pera mehemea ka whakahaua ia e te Kooti—ki te rehita i te tangata whai paanga hei, tangata nona taua rawa hei riiwhi mo taua kai-tiaki, me te rehita hoki i te kai-tiaki hei kai tiaki mo taua tangata nona, ne te hanga i nga whakatikatikanga katoa e tika ana ki runga ki te Pukapuka Rehita, ki te Pukapuka. Rehita Tarewa ranei, i runga i tera aronga. (Taria te roanga ata.)

PITOPITO KORERO. Kotahi tetahi tai-tama, he kai- mahi ia no runga i te tereina mahi i nga Rerewe i te Koa (Gore) i mau ki waenganui o nga taraka o te tereina, kongakonga katoa te kuha, engari kaore he wheua i whatiwhati.

No te Haterei 28 o Maehe nei ka whakatakotoria e te Kawana te Kohatu Kaupapa o te Paremata Hoa. 1,500 nga tangata i reira.

E 700 rau nga whare i wera ki Tokio i te ahi.

Kotahi tetahi kotiro i wera i te ahi, i runga i tona whakarauora tanga i tetahi kuia, i maringi i taua kuia he Tapenetaina (Turpen- tine) ki runga i ona kahu, katahi ano ka muraia e te ahi, a, ka kite ata hoki te kotiro ra, katahi ka oma atu ki te tinei, katahi ano ka hanaia mai ona kahu e te ahi, katahi ano ia ka oma i te kaha o o tona wehi, kotiti ke ana ki roto i te ngahere, a, mate tonu atu ki reira. No muri ka kitea.

Kua whakaae a Poohitere ki te moni £150 pauna me ona raru- raru katoa, kia oma raua ko Waaka, te toa o Awherika ki te oma, ki Johannesburgh, mo te 100 iaari.

Kua tae a Kapene Amanahere ki Marepana, te tangata nana i whakataetae te Tai-whakatetonga o te Ao, a, kua tae hoki te Piri- mia o reira kia kite i a ia.

Kua oti te whakamaanu tetahi Tima Whawhai a Ingarangi, ko Atiaki te ingoa (Ajax.) e 28,500 tana te taumaha, a, e 22 nati i te Haora, tona tere, no Pepueri 27, 1911 ka mahia tenei Tima, a, hei tenei Hanueri ka oti katoa ai, ko tona Tino Pute 13. 5 inihi te nui.

Ko nga Tiamana katoa, e noho ana i Renata kei te hokihoki katoa Iri Tiamani ki to ratau ake kainga, ko to ratau whakaaro hoki, tera e puta ake he Whawhai i waenga- nui ia Ingarangi me Tiamani. Kei te 8 o nga ra o Aperira nei ka Whawhai Motomoto ano a Pita Makiwi te toa o Oropi, raua ko Haami Rangiwhoota tetahi o nga toa o te ao. He whawhai whakautu mo te moni e £5,000 mano pauna, i i tera o raua kakaritanga, ka kiia na te Tiati i wiini ai ia Pita Makiwi, no reira i kiia ai me whawhai ano raua, ki Poihakena. Ko te taumaha o Makiwi te 14 toone e 5 pauna, e 5 putu te 10 inihi tona roa, ko Haami Rangi- whoota e 3 inihi tona potonga iho i tona hoa, a, te 12 toone e 7 pauna tona taumaha.

Kai te mate haere te ingoa pai o Tiaki Teonetini. Te Hui whakamaha- ratanga ki te Ra o te Whanuitanga.

Ngatauewaru. Teoreore, Mahitaone Wairarapa. Maehe 16, 1902.

Ka tuhera te hui whaka- maharatanga, ki te Ra ote Whanuitanga o te tau 1881 i te 16 o Maehe i te 11. a. m. o te ata ka huakina te Hui, ka mea a Tunuia- tangi;— E Tai itemea kaore nga tangata i hui mai i tenei ra me nga Hahi, kaati kotahi tonu te Hahi kai konei ko te Hahi o Tuhua, ko te kupu mo tenei ra ko te huaki i te tatau o te Whare, kaati rawa he kupu mo tenei ra, ka whanga ai ki nga tangata. Pihopa Tumuaki Taiawhio Te Tau; E pai ana mote te kau matahi huaki ai. I te taenga ki taua haora ka haere nga tangata ki Ngatauewaru, me nga Hahi e toru, Te Katorika, Ko Te Ao Mataura me te Harapaki. Te Mihingare, ko Tunuia- rangi, ko Pane H. P. Tunuiarangi. Te Ruri Tuawhitu o Ihowa, ko te Pihopa Tumuaki Taiawhio Te Tau ko te Pihopa Takiwa Te Apera- hama Anaru, ko Hori Herewini Te Huki ko te Rauhi Anaru Harawira, ka mutu nga mea i ura ki te Whare, ka tukua e te Pihopa Tumuaki ma te Pihopa Te Aperahama e huaki te ra.