| TE WAKA MAORI
O NIU TIRANI.
"KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA."
VOL. 10.] PO NEKE, TUREI, MAEHE 10, 1874. [No. o.
HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI.
He moni kua tae mai:
£ s. d.
1874.Na Kapene Mea, mo Manahi Karawa,
Hare Takerei, Paora Pene, Tiaki
Te Pakaru, Mohi Horua, Wiremu
Reweti, Eparaima Hohepa, Remi
Tupuahoronuku, Te Tawhiwhi,
me Komene, no te Niho-o-te-
Kiore, Taupo, katoa ratou (No. 4.) 500
Rawiri Kahia o Runanga, Taupo,
ra Nepia ... ... ... O 10 O
1873-74.Maika Pikaka, o Waikouaiti,
Otakou ... ... ... 1 O O
Na Rihari Wunu, Kai-whakawa, o Whanganui, mo:
1873-74.Te Hira Karatia, Hohia Nga-
karaka, Te Uranga Kaiwhare,
o Kai Iwi, (1873) Reneti Tapa,
(1874) Tamati Reina, me
Renata o Koroniti ... 3 O O
£9 10 O
Kaore ano kia tae mai ki a matou te reta i te moni e ki nei a
Henare Tamakeke, o Wairewa, kua tukua mai e ia i a Tihema
nei; kaore ano hoki kia tae mai te kotahi pauna e ki mai nei a
Henere Potae, o te Tai Rawhiti, kua homai e ia ki tetahi Pakeha
i Nepia kia tukua mai ki a matou.
Ko Rutene Tainguru o te Wakaki, Haake Pei, e ki aua kua
rakia nga kai i taua takiwa; a e kai ana nga Maori i te kakahi,
i te raupo.
Ko Mangai Uhu Uhu e whakaatu mai ana, e ki aua i te 9 o
Pepuere, i te Aute, Nepia, i marenatia ai a Kerehi Renata raua
ko Ngawiki Nguha, ko Arapata Renata raua ko Makereta Pupu,
me Arapata Niania raua ko Ritihia Ngotungotu. Ka mutu te
marena ka takoto te hakari a Renata Pukututu i roto i te teneti
nui. He nui nga Maori i hui ki reira no nga wahi katoa, e
rima te kau nga Pakeha. Ka mutu te kai ka turia te kanikani,
tae no ki te 12 haora e kanikani ana.
Ko Hori Waiti o Tokomaru, te Tai Rawhiti, mo ta matou
whakahe, i roto i te Waka o Hanuere te 27 kua taha nei, ki
ana kupu mo nga rangatira Maori, e ki mai ana he tangata ke
pea nana i tuhi taua reta, panga ana ko tona ingoa, to Hori, ki
rotoe ki ana e hara rawa i a ia. E ki ana hoki ko ona hoa
NOTICES AND ANSWERS TO CORRESPONDENTS.
Subscriptions received:
From Captain Mair, for £ s. d.
1874.Corporal Manahi Karawa, Cor-
poral Hare Takerei, Paora
Pene, Tiaki te Pakaru, Mohi
Horua, Wiremu Reweti,
Eparaima Hohepa, Remi
Tupuahoronuku, Te Ta-
whiwhi, and Komene, all of
Niho - o - te - Kiore, Taupo,
(No. 4) ... ... ... 5 O O
Rawiri Kahia, of Runanga, Taupo,
via Napier ... ... ... O 10 O
1873-74 Maika Pikaha, of Waikouaiti,
Otago ... ... ... 1 O O
From R. Woon, Esq., R.M., of
Wanganui, for Te Hira Ka-
ratia, Hohia Ngakaraka, To
Uranga Kaiwhare, of Kai
Iwi, (1873) Reneti Tapa,
(1874) Tamati Reina, and
Renata of Koronti ... 3 O O
£9 10 O
We have not received the money letter which Henere Tama-
keke, of Wairewa, Canterbury, says he sent to us in December
last; neither have we received the one pound which Henare
Potae, of the East Coast, says he gave to a gentleman at Napier
to forward to us.
Rutene Tainguru, of the Wakaki, Hawke's Bay, says the
crops have failed in that district from the drought; and that
the Natives are subsisting on fresh water shell-fish and raupo
roots.
Mangai Uhu Uhu informs us that on the 9th of February, at
Te Aute, Napier, Ngawiki Nguha was united in marriage to
Kerehi Renata, Arapata Renata to Makereta Pupu, and Ara-
pata Niania to Ritihia Ngotungotu. A feast was given on the
occasion by Renata Pukututu in a large tent. A large number
of Natives collected from various parts, and about fifty Pakehas.
After the feasting was over, dancing commenced, and was kept
up till twelve o'clock at night.
Hori Waiti, of Tokomaru, East Coast, adverting to our cen-
sure, in the Waka of 27th January last, of his remarks respect-
ing Native chiefs, says some other person must have written the
letter in question and signed his (Hori's) name to it; he
disclaims all connection with it. He says both his Pakeha and |