Volume 0, No. 23
18840115

page 1  (16 pages)
2to next section


View the commentary of this paper

 

TE Korimako.

 

He Nupepa whakaatu i nga tikanga o te Whakapono, nga Rongo o te Ao katoa, me era atu mea.

 

AKARANA, HANUERE 15, 1884.

 

NAMA 23.]

 

[TE UTU, 3D.

 

 

MATENGA TANGATA.

 

No te 16 o Tihema ka riro ki te muri, a TITIHUIA, ona tau 10. I mate tenei mokopuna a Parakaia ki ona kainga. i Rotomahana, waihotia te roimata ki te papa, ki te whaea. Me aha e rangatira ma u korua!

 

No te 18 o Tihema ka mate a PUTI KAPANA. He apakura: - "Tera te uira ka tu ki te uru, kaore ianei ko te tohu o te mate, Uunuhia noatia te taonga I te whare; aku tuahine e tangi aura ana kore hoki mai te taonga ki au, he ngaro ka oti atu, e, Me koriri koe e te wai moana nui, waho Hukatere whakaea te manawa puke i Kapehu ki hurihurihia to matua ra mana e haumiri mana taratara tou uru mawhatu arawaitia ki te hinu rorikaro a miro te kakara ki roto te whare iti, hoki mai e Puti, kia tirohia koe te kapa ka tika kei matua i waihotia iho i te ao na, i,"

 

No te 21 o Tihema ka ngaro i tenei ao, a EPARAIMA. I mate ki Whangape. Ko tana poroporoaki tenei ki te iwi nui tonu, "E pa ma, e tai ma, e hoa ma, hei konei ra, E ki ana a Hopa, na Ihowa i homai, na Ihowa i tango atu, kia whakapaingia te ingoa a Ihowa.

 

No te 31 o Tihema ka mate a MATINI MURI WHAKAOHO. Neke atu i te 21 ona tau, Haere atu, e te hoa, i te era kua tika no nga tupuna iho. Whakapaingia te ingoa o te Atua, - Na Atoma Te Hara.

 

 

PANUITANGA KI NGA KAI TUHI MAI.

 

Ko nga pukapuka katoa mo tenei nupepa me penei te tuhi mai ki "TE KORIMAKO, kei Akarana, Pouaka Poutapeta 270."

 

ALL communications to this paper are to be addressed to "TE KORIMAKO, Auckland, Post Office Box 270."

 

THE KORIMAKO is to be issued once each month, the price to be two (2) shillings per year postage paid. Europeans wishing to subscribe can do so by addressing "TE KORIMAKO, P.O. Box 270," or by leaving their subscriptions with Messrs. Champtaloup & Cooper, Stationers, No. 76 Queen-street.

 

 

Te Korimako.

 

" Kei te Atua to tatou piringa."

 

HANUERE 15, 1884.

 

KUA nehua atu te tau 1883; nga kino me nga pai; nga hari, me nga mamae. Na te matua o te aroha koa, i tae ai taua ki te mutunga o te tau, i kite ai i te timatanga o tenei tauhou kua huri mai nei, te 1884. E ngokiwharara nei ano nga kai tuku o TE KORIMAKO; a, e kai tonu ana taua manu i nga "hua o te tau" e kohia tonutia nei e nga iwi Maori o Aotearoa, o Aropaoa hoki. Ko te aumihi tenei o te wahi Titapu nei, ki rau-taumata, ki rau-mania, ki raukoru, ki raumatarae, ki rau-akau, ki raumanowhenua, tawhio noa nga motu a Kupe, a Turi, a Hotu, a Toro, a Tama, me te tini o nga tupuna; - ko te aumihi tenei o TE KORIMAKO ki katoa, katoa, katoa, "Tena ra koutou, tena koutou, tena koutou, i runga i te aroha e whakakotahi nei i te tangata, ahakoa reo ke, kiri kei te aroha whakatuakana, whakateina, whakamatua, whakatamaiti. Kia ora koutou; kia tau te atawhai me te marie o te rangi ki a koutou i tenei tauhou 1844." E hara i te mea, e te iwi, no tenei ra tonu i herea ai taua. No tua iho, no te mokowhititanga ake o te ra, i nga wa o te ohinga. Ko tenei, kua titaha te ra, ka whano ka tae ki te toenetanga, kiano i mawheto noa te here.

 

Kua takiri mai ki a taua tenei tauhou i runga i te pai; kati, me huri ki te tua a taua whakakurikuritanga i houanga, me whakatangata taua i te tau nei. Ehara taua i te hua merere noa e ahu ke ai nga tikanga; kao, he kawei ano, i whakatahuhutia mai i a Maruwehi ma, i a Ruamuku ma, i a Whakahirahira ma, i a Whakatuatea ma, i a Te Whanauroroa ma, a, na teaha hoki, i hoki ai te tupu? E te iwi, kati hoki ra, te karorehaere, te noho noa ki nga taporetanga -

 

Pikipiki maunga, tangaengae

Kakekake maunga, tangaengae!

 

Auaka e kiia, kua roratia te Maori, ekore e taea. Kei muri mai o nga taitai-ririki, ko nga taitai-nunui; kei muri atu o te pakoatanga, o te tai-tatu, ka pipi mai te tai, a, eke noa ki te pareparenga i te kongutuawa. A, nawai i whakatimu te taitangata? Nawai i whakahoki ta te tangata mana ki muri? Nawai i whakaheke atu ki te waina o te parata? Na Pai ra nei nga he i huri mai ki runga ki a taua? I aurara noa ra nei ki a taua nga he e tangihia nei? Hua atu e te iwi, na Kino tonu i whakamate taua. I toko hoki taua i a Pai kia mamao; i hoata ki te karakia a Kino, kia piri, kia tata. Ko te take tena e mate nei taua i Aotearoa; ko te take tena i heke-haere ai te tangata-whenua, i waihotia ai taua hei tonotononga ma te heke. Ha! me pehea? Kei i a koe ano. Ki te mea, ka whakaahurutia tonutia a Kino e koe, hei hoa taupuhipuhi mou, me aha u a taua? Ki te mea, ka pena atu a Kino, ka mau a Pai i a koe hei arataki ki te nui, ki te mana, ki te ora, tera e whakapurerotia ake koe; a, ka puta te whakamoemititanga o te ao katoa, mohou i hutia ake, e koe ano, i roto i te poka o te tautauheatanga.

 

I tetahi wahi o Parani, he kararehe-peropero nei te kai i etahi whare - manuwhiri; ki ai nga piha, he hipi tonu aua kuri-Maori.