Pukapuka 3, Nama 14
19000929

whārangi 1  (6 ngā whārangi)
2titiro ki te whārangi o muri


Tirohia ngā kupu whakataki o tēnei niupepa

 
TE PUKE KI HIKURANGI - [NAMA U, O TE TAU TUATORU.] WAIRARAPA. HEPETEMA HATAREI 29th 1900. [Wharangi No. 1] HENARE KAIHAU.

HEI WHAKAMAHARATANGA, MA TE "PUKE."

PIRE WHAKAHAERE I NGA WHE- NUA MAORI.

NGA WHAKATIKATIKA A MAHUTA TAWHIAO, ME ONA HOA RANGATIRA, MO TE PIRE WHAKAHAERE I NGA WHENUA MAORI, O TE TAU 1899.

Wahi II. O taua Pire i patua nei e te Ko- miti mo nga Mea Maori, me whakaora ano, a i te Tekiona 5 i muri iho i te kupu ''Maori" i te raina tuarua, me whakauru enei kupu "i waho atu o be Takiwa Maori o te Tai-Haua- uru." Wahi III:— Nga Takiwa me nga Kauni- hera:— Tekiona 7. I runga i nga ritenga o tenei Ture, me rohe tetahi takiwa i roto i te Motu o Aotearoa Niu Tireni, a me hua he Ingoa mona ko "Te Takiwa Maori ki te Tai-Haua- uru," a ko nga rohe mo taua Takiwa ko nga rohe tonu o te Takiwa Pooti Maori o te Tai- Hauauru, me era atu takiwa ma te Kawana, e whakatu e whakatakoto nga rohe i runga i te Ota a toua Kaunihera. Tekiona 9. Ko te Kaunihera Maori, mo te Takiwa Maori ki te Tai-Hauauru, kaua e hoki iho i te tokowhitu, kaua e tokomaha atu i te tekau ona mema Maori, me pooti aua mema e nga Maori o taua takiwa, a ko nga tangata e pootitia ana hei mema hei nga tangata anake o taua takiwa, a (1) me whakatu he Tumuaki, hei tetahi o nga Tiati o te Kooti Whenua Maori, ma nga mema Maori o te Kaunihera e whakahua taua ta- ngata, a ma te Kawana e whakamana, (2) me whakatu he Tepute-Tumuaki, raa aua mema Maori e Whakahua taua tangata, a ma te Kawana e whakamana. Ko, te Tekiona 9 i roto i te Pire me tapa ko 9 A, engari i muri i te kupu nei "Maori" i te raina tuatahi, me whakauru enei kupu "haunga ia te Takiwa Maori mo te Tai-Ha- uauru." Tekiona 10. I muri i nga kupu nei "me riterite tonu" me whakauru atu enei kupu "haunga ia te Kaunihera mo te Takiwa Ma- ori o te Tai-Hauauru me te Takiwa Maori o te Tai-Tokerau." Wahanga (13) o Tekiona I1. I muri i te kupu nei "mema" i te raina tuatahi, me whakaura atu tenei kupu "Maori," a me hono atu enei kupu ki, te pito whakamutunga o taua tekiona, ara, "engari ma te Karauna e utu te Tumuaki, me te Tepute-Tumuaki, me era atu mema Pakeha ki nga moni a te koroni e pootitia ana hei utu mo ratou." Me whakawhiti a tekiona 21 A o te Pire ki mua o tekiona 14, a i roto i taua tekiona 21 A me patu te kupu nei "Papatupu," a me whakaura atu ko "Maori" hei riiwhi, a me hono atu ki te pito whakamutunga o taua tekiona, tenei wahanga tekiona hou e whai ake nei. ara, 21 E. "I mua o te whakamana- nga a te Kaunihera i taua mapi ahua, me taua ripoata, a i mua hoki o tana whakapu- tanga i tana ota i runga i aua mea, me pere- hi e te Kaunihera mo te marama kotahi he panui mo aua mea ki roto ki te Gazette me te Kahiti i mua atu hei whakaatu i te ra me te wahi e noho ai te Kaunihera ki te whaka- tau i taua ripoata a te Komiti Poraka Maori" Me patu a tekiona 15 me te 16.

Tekiona hou Tekiona 15. Me ahei te Kaunihera, i ru- nga ano i nga ritenga kua whakatakotaria, ki te whakatu kia kotahi kia maha atu ranei nga Komiti Takiwa Maori nga Komiti Hapu ranei, kaua e tokoiti iho i te tokorima a e tokomaha atu i te tokowhitu, me Maori ana- ke, a mo runga mo aua Komiti me pa nga tikanga e whai ake nei. (1.) Ma te Kaunihera, i roto i tana ota whakatu i aua Komiti, e whakatakoto nga rohe o nga takiwa o nga wahanga takiwa ranei e whaimana ai aua Komiti ki te wha- kahaere i nga mana kua hoatu kia ratou e te Kaunihera. ' (2.) Ko te wa e tu ai i a mema o aua Ko- miti kia toru ngatau, engari ko ia mema ina mutu tona wa i whakaturia ai ia hei mema, ina whakamutu ranei ia i a ia, e ahei ana ia ki te tuku i a ia kia pootitia ano hei mema. (3.) I runga i nga take katoa e tae atu ana he ripoata a te Komiti Poraka Maori ki te Kaunihera, ki te takoto he whakahe tika mo taua ripoata, ka ahei te Kaunihera i mua i tona tahuritanga ki te whiriwhiri i taua whakahe ki te tuku atu i tana mea ma te Komiti Takiwa, ma te Komiti Hapu ranei, e uiui e ripoata, a hei reira me whakawa e te Komiti Takiwa e te Komiti Hapu ranei taua whakahe, a me whaimana taua Komiti ki te karanga tangata kia tae atu ki tona aroaro kite whakahau ranei kia haria atu nga pukapuka ki tona aroaro, hei whakaatu korero mo taua take, a ka mutu te whiriwhi- ri me ripoata taua take ki te Kaunihera. (4.) Mo nga take katoa e pa ana ki nga Whenua kua oti te wehewehe ki ia tangata tona piihi me tona taitara, mo runga ranei i nga Whenua kaore e taea ana te whakatu he Komiti Poraka mona i runga i nga tikanga kua whakaritea ake nei, me whaimana te Komiti Takiwa ki te uiui a ki te tuku ripoata mo era o aua take e tukuna atu ana e te Ka- unihera ki taua Komiti Takiwa, a ka ahei te Kaunihera, ki te kore e takoto he arai mo taua ripoata, ki te whakaputa i tana ota mo taua ripoata. (5.) Me utu ia mema o te Komiti Takiwa mo ia ra e mahi ana ia i nga mahi a te Ko- miti, nae utu ia ki nga moni e whakaritea ana e te Kaunihera i runga i te pooti, hui atu ki nga moni i pau tika i taua mema i runga_ i ona haereerenga ki te mahi i nga mahi a te Komiti. Tekiona 17. I muri i te kupu "uiui" me whakaura atu te kupu "ano." Tekiona 19. I muri i te kupu "tokorua" me whekauru atu te kupu "nga Mema maori," a me patu atu "a kia kotahi o ratou me Ma- ori." Tekiona 20. raina 2. Me patu atu te "Tumuaki Kai-whakawa o te Kooti Whenua Maori, &c.," a me whakauru atu ki reira

enei kupu "Kai-rehita Takiwa Whenua, a me rehita e ia taua ota." Tekiona 22. Mo nga Papakainga:—

Wahanga-tekiona hou (8.) Me ahei te Kaunihera ki te uiui kia kitea ai e ia tokohia nga tamariki nga mokopuna ranei e whakawhirinaki ana, ki tetahi ora- nga mo ratou ki te Whenua o tetahi kai-tono tiwhikete Papakainga, a ki te kitea e te Ka- unihera he tika kei te whakawhirinaki aua tamariki aua mokopuna ranei kei taua Whe- nua he kainga he oranga ranei mo ratou, ka ahei te Kaunihera ki te whakarahi atu i nga eka o taua rahui e herea ra e wehea ra hei Papakainga i runga i tana i mahara ai he tika he pai ranei.

Tekiona hou 22 A. Mo nga Ruri me nga Riana mo nga Ruri, Tekiona ono tekau ma rima nae ono tekau raa whitu o "Te Ture Kooti Whenua Maori, 1894," me tekiona ono tekau ma toru tae noa kia ono tekau ma waru o "Te Ture wha- katikatika i nga Ture Whenua Maori 1895," kua whakakorea e tenei Ture, a hei whaka- kapi mo era ka meinga hei Ture, ko tenei e whai ake nei:— Ka ahei te Kaunihera, i runga i te tono a te nuinga o nga Maori, no ratou tetahi poraka Whenua, i runga ranei i te tono a te Komiti Poraka, ki te whakamana i nga ruri katoa e whakaarohia ana e te Kaunihera e tika ana kia mahia, a ka whaimana te tangata nana te tono ruuri, ina whakahuatia e ia tana kai- ruuri i pai ai, ki te hoatu ki te Kaunihera i te moni e oti ai taua ruuri, a ki te kore me tuhituhi he kirimini i waenganui i a ia me te Kaunihera, me penei te ahua me tenei e whai ake nei: — (1.) Ina oti taua ruuri, me whaimana te Kaunihera ki te whakatu i tetahi riana-ruuri, ota taunaha ranei, ki runga ki taua Whenua, i runga ano i te ahua kua whakatakotoria, hei taunaha i nga moni reti me nga hua, e puta ana i taua Whenua hei whakaea i taua ruuri, me nga moni initareti e pauna i ia tau mo ia rau pauna e toe ana te utu o taua ruuri. (2.) Ina riihitia taua Whenua i te wa e tau ana taua riana ki runga, ara, i te wa ka- ore ano taua riana i whakaeangia, me utu e te kai-tango i te riihi i nga reti mo taua Whenua ki te Kaunihera, a me whakapau e te Kaunihera aua moni reti i runga i nga huarahi e whai ake nei, ara, tetahi hawhe o aua moni reti rae whakapau hei whakaea haere i taua riana me nga initareti, mo nga moni o taua riana e toe ana, a ko tetahi ha- whe me tuha ki nga Maori, no ratou te Whenua, i runga ano i te hea me te paanga o ia tangata o ratou ki taua Whenua. (3.) Ka ahei te Kaunihera, i runga i nga moni e tukuna-a-namatia atu ana kia ai mo nga mahi kua whakaritea i raro nei, ki te hoko i te riana a te kai-ruuri a te tangata ranei kei a ia te riana e takoto ana, ki te nama moni ranei i nga tari tuku nama a te Kawanatanga, a ka hoatu i taua riana hei punga. (4.) Ki te tau te riana ki runga ki te