Pukapuka 5, Nama 18
19040118

whārangi 1  (6 ngā whārangi)
2titiro ki te whārangi o muri


Tirohia ngā kupu whakataki o tēnei niupepa

 

NAMA 18'] WAIRARAPA HANUERE PARAIRE15, 1904 [TAU TUARIMA.] TE PUKE KI HIKURANGI.

[PUTEA]

Tari Kaunihera Maori Werengitana. Tihema 10th 1903. Ki te Etita e boa tena koe. Tenei nga kape reo-rua o Te Ture Kauni- hera Maori 1908. A, he koanga no te nga- kau, mehemea ka pai koe ki te Perehi ki roto ki tetahi rawhi peketua o to Nupepa, kia wawe te kite nga Maori i te nui o nga mana hou kua whakawhiwhia ki nga Kaunihera Maori e te Paremata o Niu Tireni. Kaore i pnei te kaha o nga mana e tukua ana ki nga Ropu Pakeha, a, e tika ana ki taku wha- kaaro,-kia waiho ienei kaha nai o te Pare- mata hei mea miharo. Ko tenei e hoa kia ora roa koe. Na to hoa pono. Na Gilbert Mair (Tawa.) Hupiritene o nga Kaunihera.

KUPU WHAKAMARAMA. Koia tenei te whakamaramatanga o nga. kupu e whai ake nei, ara :— -'Rekureihana" ko nga tikanga whakahaere mo nga Kauni- hera Maori e whakaritea mai ana i roto i te panui a te Kawana i roto i te tono Kaunihera a e perehitia ana ki te Kahiti. "Paero" Ko nga tikanga whakahaere e whakritea ana e nga Kaunihera Maori mo nga mahi e whakahaere ana e nga Kaunihe- ra, tae atu ki nga Komiti Marae.

TE TURE WHAKATIKATIKA I TE TURE KAUNIHERA MAORI 1903.

He Ture hei whakatikatika i "Te Ture Kaunihera Maori, 1900." KUA MEINGA HEI TURE e te Runanga Nui o Niu Tireni e noho huihui ana i roto i te Paremata, i runga ano i tena mana ara :— 1. Te Ingoa Poto o tenei Ture ko "Te Ture Whakatikatika i te Ture Kaunihera Maori, 1903," a me korero ia ano ko ia to- nu tetahi wahi o "Te Tare Kaunihera Maori, 1900" (ka huaina i raro nei ko te tino Tu- re"). 2. Kua whakatikatikaina e tenei Ture te tino Ture, penei me tenei e whai ake nei, ara:— (a.) I te tekiona iwa o te tino Ture : Kua apitiria atu ki te wahanga-tekiona ono nga kupu e whai ake nei : "a ka ahei hoki ia, mehemea ra ka whakaaro ia e tika ana kia peratia, ki te whakamutu i tetahi mema o te Kaunihera, a ko te nohoanga i watea i runga i taua whakamutu- nga ra me whakakapi i runga i nga huarahi kua whakaritea e te waha- nga-tekiona i runga ake nei." (b.) I te tekiona tekau o te tino Ture : Kua whakakorea te kupu "Poari" i te wahanga-tekiona whitu, a kua hoatu hei whakakapi mo tera ko te kupu nei "Kaunihera."

(c.) I te tekiona tekau ma ono o te tino Ture :— (i.) Kua apitiria atu nga kupu e whai ake nei ki te mutunga o te wahanga-tekiona wha: "me te hari- hari atu a te Maori a etahi atu ta- ngata ranei i te waipiro ki roto ki nga kainga Maori, ki nga pa Maori ranei. (ii.) Kua apitiria atu nga kupu nei "me nga kainga Maori ranei rae nga rori me nga tiriti ranei o taua kainga" ki te mutunga o wa- hanga-tekiona waru. (iii.) Kua apitiria atu ki muri i te kupu "hei" i te wahanga-tekiona tekau ma ono, enei kupu, "hanga inga." (iv. Kua apitiria atu ki tee mutu- nga o te wahanga-tekiona tekau ma iwa nga kupu "a hei utunga ma nga tangata ehara nei i te Maori me te korenga i whakarite mo te takahanga ranei i tetahi paero i hanga e te Kaunihera i raro i nga wahanga-tekiona wha, rima, tekau ma tahi, tekau ma toru, tekau ma wha, tekau rima ranei o tenei teki- ona. (v.) Kua apitiria atu ki taua teki- ona tekau ma ono te wahanga-teki- ona e whai ake nei:— "(21.) Hei whakariterite tikanga mo nga mea e haereere ana i runga i nga tiriti me nga rori o nga kai- nga Maori menga pa Maori." (d.) I te tekiona tekau ma waru o te tino Ture: Kua apitiria ki muri o te kupu "Officer" nga kupu nei '•Health Officer ranei mo nga Mao- ri, tetahi Sanitary Inspector ranei i whakaturia mo nga takiwa Maori e te Minita Maori e te Minita mo te Public Health ranei." (e.) I te tekiona rua tekau ma toru o te tino Ture : Kua apitiria ki taua te- kiona nga kupu nei "i raro ano i nga rekureihana tera e hangaia e te Kawana hei tohutohu mo te Kauni- hera." (f.) I te tekiona rua tekau ma rima o te tino Ture : Kua apitiria ki muri i te kupu "Ture" nga kupu e whai ake nei: "mehemea ranei ki te kore e whakaae tetahi tangata ehara nei ia i te Maori ki te utu i tetahi wha- ina i whakataua i akina ranei ki runga ki a ia i raro i nga tikanga o tetahi paero i hanga i raro i te wahanga-tekiona wha, rima, tekau ma tahi, tekau ma toru, tekau ma wha, me te tekau ma rima o te te- kiona tekau ma ono o tenei Ture. "Engari ki te whakataua kia utu whaina tetahi tangata,, ka ahei ia ki te tono atu kia whakawakia tuaruatia e te Kai-whakawa Tuturu, mehemea ra ka utua atu e ia ki te Tiamana o te Kaunihera o te Komiti Marae ranei nana i whakawa, nga moni kaua e hipa ake i te toru pauna, hei wha- karite mo nga moni e pau i te wha- kawa tuarua." 3. (1.) Hui atu ki te whaina i whakataua e te Kaunihera mo te takahanga o tetahi pa- ero i raro i te tekiona, tekau ma ono o tino Ture, ko ia tangata, ahakoa he Maori he tangata ke atu ranei, e hari ana i te waipiro ki roto ki tetahi kainga Maori, pa Maori ra- nei, e ahei ana; ina whakataua tona hara i te aroaro o tetahi Kai-whakawa Tuturu, to whaina i a ia mo tona haranga tuatahi kia, kaua e nui atu i te tekau pauna, a mo tona haranga tuarua mo ona haranga ranei a muri atu kaua e nui atu i te rua tekau pau- na, kia kotahi marama ranei ki te wharehe- rehere mo ia haranga pera ona. (2.) Kaua tetahi kupu o roto nei e kiia kei te arai i te haringa atu o te waipiro ki roto ki tetahi kainga Maori, pa Maori ranei mehe- mea e haria atu ana e tetahi tangata i runga i te mana o te tiwhikete whakaae pera atu., a tetahi takuta kua rehitatia, a e whakaatu ana i roto i taua tiwhikete e whaitake ana taua waipiro hei painga hei oranga hoki mo te mate o taua tangata, o tetahi atu tangata ranei o roto o taua kainga Maori, pa Maori ranei: Engari me pa atu ano ki taua tangata, • nga whiu me nga whaina kua whakahuatia ake nei mehemea e tukuna ana e ia kia kai- nga taua waipiro e tetahi atu tangata kaore ra i whakahuatia tona ingoa i roto i taua tiwhikete. (3.) I ia whakawa e whakahaerea ana i raro i tenei tekiona e kore e ahei hei karo kia kiia kaore i hoatu te utu mo te waipiro ki te tangata e whakawakia ana. (4.) Ko nga waipiro katoa e haria ana e uru ana ranei ki roto ki tetahi kainga Maori, pa Maori ranei, a e takahi ana i tetahi o aua paero ka murua, a ka ahei aua waipiro hui atu ki ona ipu te muru atu e te Tiamana o te Kaunihera e tetahi ato tangata ranei i whakamanaia e ia i runga i tetahi pukapuka i tuhituhia, a me whakahaere i runga i te tikanga ano he waipiro tera i murua i raro i "Te Ture Raihana, 1881." 4. (1.) Mo runga mo nga ritenga o te wa- hanga-tekiona tekau o te tekiona tekau ma ono o te tino Ture, ka ahei te Kawana, ina whakaaro ia e tika ana, i runga i te kupu tohutohu a te Kaunihera, ki te rahui i ia ta- huna tio, kuku, pipi ranei, i tetahi hiinga ika ranei, kia motuhake hei mahinga pera ma nga Maori o taua takiwa, ma nga kapu me nga iwi Maori ranei e tohutohungia ana: . Engari hoki ina whakaritea e te Kawana tetahi rahui pera, me ata whakaaro ano ia me mahara ano hoki ki tetahi oranga kia watea atu mo nga tangata e noho ana i ta- ua takiwa. (2.) Ko te panui mo aua rahuitanga me perehi ki roto ki te Gazette me te Kahiti. 5. (1.) Ka ahei te Kaunihera ki te wha- katu i etahi Maori o roto i tetahi kainga Maori, pa Maori ranei, hei Komiti, engari kaua e iti iho i te tokotoru e maha atu ranei i te tokorima aua tangata, a me hua he ingoa mo ratau ko te Komiti Marae, otira, ki te whakaaro te Kaunihera e tika ana Kia pera- tia, me whakatu, kia kotahi tonu he Komiti mo ia taki-rua, mo ia taki-maha atu ranei kainga Maori, pa Maori ranei, a mo runga